Vladimir Lepušina

vlado@info.ba

Očigledno da je pomenuta Flash mapa bila jako dobro isprogramirana, jer je kasnije doživjela svojih ”pet minuta slave”. Prihvaćena je od strane američke firme MapNetwork kao superiornija od dotadašnjih rješenja. Do sada je korištena za mapiranje preko trideset američkih gradova, ali i raznih drugih objekata – hala i sala, izložbenih i sajamskih prostora i sl. Nedavno je doživjela još jednu inkarnaciju – u vidu sajta navigator.ba, od kojeg firma AtlantBH želi napraviti jedinstven portal koji može služiti turistima, ali i svim građanima BiH za snalaženje u svom ili susjednim gradovima.

Kako smo pisali u prošlom broju, Navigator nudi prikaz više kategorija objekata, koji se na mapi po volji posjetioca mogu prikazivati pojedinačno ili u grupama. Tražite li neki specifičan objekat ili firmu – pomoći će pretraga, a već sada u bazu je uneseno preko 1.000 najvažnijih, što sajt odmah po predstavljanju čini upotrebljivim. Vlasnici objekata preko web interfejsa mogu lako mijenjati svoje podatke, pa nema bojazni da ćete negdje preseliti, a da će na Navigatoru ostati stari podaci. Zgodna mogućnost je postavljanje markera i teksta na mapu, ali i štampanje, koje je ključna ako ste pošli u grad pronaći neki objekat koji ste našli na mapi.

Trenutno je implementirana mapa Sarajeva, dok su mape za Mostar, Tuzlu, Bihać, Zenicu i auto mapa BiH spremne, ali se čeka odjek tržišta na prvu postavljenu, da se i ostale implementiraju (osim jedne besplatne pozicije na mapi za sva pravna lica, AtlantBH nudi i komercijalni paket koji uključuje više pozicija i mini web stranicu sa osnovnim predstavljanjem). Akcija popularizacije projekta počela je i u prva dva mjeseca imali su 20%-tni odziv, što se u našim uslovima može smatrati uspješnim.

Izbor Flash-a kao platforme sasvim je logičan, obzirom na njegove velike grafičke mogućnosti koje stoje nasuprot malim datotekama (mapa Sarajeva je recimo “teška” 250-ak kB). Iako je ActionScript, jezik koji je srce Flash-a, prilično je ograničen kada je u pitanju povezivanje na bazu, što je bilo neophodno za zapisivanje različitih objekata i davanje kontrole korisniku nad njihovim prikazom na mapi. programeri su morali razviti središnji sloj – parser, koji je veza između baze podataka i Flash aplikacije.

Na novim verzijama engine-a za prikaz stalno se radi, a trenutno aktuelna verzija podržava MySQL, SQL i Access kao baze podataka, dok je parser razvijen u ColdFusion-u, JPS-u, PHP-u i ASP-u. Ovoliki stepen fleksibilnosti praktično omogućava instaliranje i funkcionisanje engine-a za mape na bilo kojoj platformi, što je u slučaju web tehnologija važna osobina.